Oglas

Šta donosi budućnost

Naučnici upozoravaju EU: "Počnite se pripremati za katastrofu"

author
N1 Slovenija
19. feb. 2026. 17:15
karta evrope
Screenshot/YT

Evropska unija mora prihvatiti činjenicu da je svijet na putu ka katastrofalnom porastu temperatura koji će fundamentalno uzdrmati živote Evropljana i početi pripremati konkretne planove.

Oglas

Naučni savjetnici Evropske unije upozorili su u utorak zajednicu zemalja da mora početi pripremati konkretne planove za suočavanje sa životom na kontinentu koji će se zbog klimatskih promjena zagrijati za 4 stepena Celzijusa.

EU mora prihvatiti činjenicu da je svijet na putu katastrofalnog porasta temperatura koji će daleko premašiti ciljeve dogovorene u Pariskom klimatskom sporazumu i fundamentalno će uzdrmati živote Evropljana, piše Politico.

"Klima u Evropi se brzo mijenja. Ovo nije udaljena ili apstraktna opasnost“, rekao je Ottmar Edenhofer, predsjedavajući Evropskog naučnog savjetodavnog panela za klimatske promjene.

Trošimo 45 milijardi eura godišnje na oporavak od klimatskih katastrofa

Kako globalne temperature rastu, ekstremni vremenski uslovi poput poplava i suša sve više ugrožavaju evropsko društvo, ekonomiju i ekosisteme.

Posljednjih godina, desetine hiljada Evropljana umrlo je u toplotnim talasima, a stotine su izgubile živote kada su se rijeke izlile iz korita; godišnji troškovi sanacije klimatskih katastrofa u prosjeku iznose 45 milijardi eura.

Evropski parlament
FOTO: N1

EU bez koordinirane vizije

Ali napori EU da se pripremi za sadašnje i buduće posljedice globalnog zagrijavanja su nedovoljni i fragmentirani, bez koordinirane vizije, prema Edenhoferu.

„EU nema zajedničko razumijevanje za šta se kolektivno treba pripremiti, što dovodi do nekoordiniranih procjena klimatskih rizika koje često potkopavaju upravljanje rizikom“, rekao je.

Trenutno, EU ima samo labavu strategiju prilagođavanja iz 2021. godine, piše Politico.

Većina država članica ima nacionalne planove ili zakonodavstvo s relevantnim elementima, ali i Evropska agencija za okoliš i Evropski revizorski sud upozorili su da se zakonodavstvo uveliko razlikuje među zemljama i da se neke strategije zasnivaju na zastarjelim naučnim nalazima.

SA-GLOBALNO ZAGRIJAVANJE PKG-AZU-1(20210625-171414150).mxf.00_00_04_00.Still001
N1

Pretpostavka: Evropa će biti 4 stepena toplija do 2100. godine

Prema odboru, EU bi se trebala zaštititi pod pretpostavkom da će kontinent do 2100. godine biti 4 stepena Celzijusa topliji nego u predindustrijskoj eri.

Ovaj savjet odražava nedavni plan francuske vlade da se pripremi za porast temperature u Francuskoj za 4 stepena Celzijusa.

Ublažavanje i prilagođavanje

Iako EU ima opsežno zakonodavstvo za smanjenje emisija stakleničkih plinova, ciljevi ili politike prilagođavanja ne postoje.

Djelomično zato što je teško osmisliti politike na nivou cijelog kontinenta za klimatske uticaje koji se razlikuju po težini i karakteristikama ne samo među 27 država članica, već i unutar njihovih granica.

Ali napori za smanjenje emisija, poznati u političkom žargonu kao ublažavanje, obično dobijaju više pažnje i ulaganja jer se bave korijenskim uzrokom klimatskih promjena, dok se prilagođavanje bavi njihovim posljedicama.

Naučnici insistiraju da su oba pristupa potrebna. "Uspjeh globalnih napora za ublažavanje klimatskih promjena ključan je za određivanje budućeg porasta temperatura i obima globalnih rizika", rekao je Edenhofer. "Prilagođavanje može smanjiti klimatske rizike i povezanu štetu".

Južna Evropa posebno pogođena

Južna Evropa suočava se s većim prijetnjama od vrućine nego sjeverne zemlje, a priobalni gradovi će morati upravljati drugačijim rizicima nego planinska zaleđa.

Suše u južnoj Evropi postaće češće i ozbiljnije kako globalne temperature budu rasle.

Prema Međuvladinom panelu UN-a o klimatskim promjenama (IPCC), pri globalnom zagrijavanju od 2 stepena, više od trećine stanovništva regije suočit će se s nestašicom vode, a pri 3 stepena, taj udio bi se udvostručio.

Ograničavanje zagrijavanja smanjuje ovaj rizik.

Da bi upravljale preostalim rizikom, zemlje mogu uvesti mjere prilagođavanja - na primjer, podsticanje poljoprivrednika da pređu na usjeve otpornije na sušu ili bolje upravljanje korištenjem vode.

Što se zagrijavanje više povećava, to je veći rizik da se regije i ekonomski sektori više neće moći prilagoditi.

"Počnite se pripremati za katastrofu"

Među pet preporuka, naučnici predlažu da EU razvije koordinisanu viziju sa "ciljevima prilagođavanja specifičnim za sektor, na primjer za 2030. i 2040. godinu" i pronađe načine za upravljanje rastućim ekonomskim troškovima klimatskih katastrofa, na primjer putem budžetskih i osiguravajućih mehanizama.

Ovo mora biti zasnovano na zajedničkom referentnom scenariju, kažu naučnici, koji preporučuju da se EU pripremi za globalno zagrijavanje između 2,8 i 3,3 stepena Celzijusa iznad predindustrijskih nivoa, što je u skladu s projekcijama koje "sugerišu zagrijavanje od oko 4 stepena Celzijusa za Evropu", rekao je Edenhofer.

zagađenje, zagađenost u sarajevu, zagađen zrak
F.Z./N1

Neizvjesnost globalnih napora za smanjenje emisija

Princip predostrožnosti zahtijeva od EU da se pripremi za takav scenario, ali bi također trebala "testirati stres" svoje planove u scenarijima još većeg zagrijavanja, s obzirom na neizvjesnosti u globalnim naporima za smanjenje emisija, dodao je.

Jedna od glavnih neizvjesnosti su SAD, koje trenutno primjetno mijenjaju smjer svojih planova za smanjenje emisija.

Izvještaj također kritizira deregulatorne napore Komisije.

Na primjer, prvi sveobuhvatni paket mjera Komisije za pojednostavljenje zakonodavstva o zaštiti okoliša oslobodio je većinu kompanija iz EU od izvještavanja o prijetnji koju klimatske promjene predstavljaju za njihove poslovne modele.

Prema istraživačima, ovo bi "moglo oslabiti nadzor i upravljanje klimatskim rizicima u široj ekonomiji EU".

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad

Više tema kao što je ova?

Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?

Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare

Pratite nas na društvenim mrežama